M038. The Maori Messenger

Table of Contents
Ref Number:

View preview image >>

View fullsize image >>

M038. The Maori Messenger: page 5  (13 pages)
to preivous page4
6to next page

Ngatitematera (Hauraki)—Karaitiana Tuikau, Haimona Purau.

Ngatimahanga, (Waingaroa)—Hemi Matini, Te Waka.

Manukau—Rihari.

Ngatihine, (Aotea)—Manihera, Hira Kingi.

Ngatiwhatua, (Orakai)—Wiremu Hopihona, Paora, Keene, Kawau.

Ngatihine, (Waikato)—Horohau.

Ngatipaoa—Pataru Pouroto.

Ngatitoa, (Porirua and Wainui)—Tamihana Rauparaha, Matene Te Whiwhi, Hohepa Tamaihengia, Ropata Urumutu, Nopera Te Ngiha, Horopapera Pukeko, Hohaia Pokaitura, Rapihana Te Otaota, Hapimana, Te Hope.

Ngatitama (Nelson)—Wi Katene Te Mana, Hemi Mutenga.

Ngatiraukawa, (Otaki and Manawata)—Horomona Toremi, Parakaia Te Pouepa, Hukiki, Wi Paiaka, Kuruhoa Rangimara, Te Moroati Kiharoa, Te Ao Marere, Ihakaru Tokonui, Takerei Te Nuwe.

Taranaki, (Wellington)—Wiremu Tamihanu, Hemi Parai.

Ngaitahu, (Otago and Cantorbary)—Pita Te Hori, Taiarou.

Patutakoko, (Upper Wanganui)—Tahuna Turon.

Wanganui—Hori Kingi Te Anaua, Te Muwae, Hoani Wi Hipango, Mete Kingi, Tamati Wiremu, Kawana Paepae, Hori Kerei.

Ngatiapa, (Whanguehu and Rangitikei)—Ihakara, Hapurona.

Ngarauru, (Waitotara)—Pehimana.

Ngatikahungunu—Te Wereta Kawekairangi, Ngatuere Raniera Te Iho, Hoani Te Kaho, Karaitiana Te, Korou, Wirema Waka, Te Koroneho, Wiremu Kingi Tu-te-Pakihirangi, Te Hapuku, Tamihana Runtapa, Te Hapimana, Te Rangituawaru, Te Waka Perohuka.

Ngatiporou, (East Cape)—Te Wikiriwhi Te Mutehe, Wiremu Pahuru, Te Irimana Ngamare.

Ngatiama, (Wellington)-Manihera Ngatoro, Porutu, Epiha Wairaweke.

His Excellency Governor Browne opened the proceedings by reading the following address, a translation of which was afterwards read by Donald McLean, Esq., (Native Secretary, and President of the Conference):—

My Friends,—Chiefs of New Zealand,

1. I have invited you to meet me on the present occasion that we may have an opportunity of discussing various matters connected with the welfare and advancement of the two Races dwelling in New Zealand.

2. I take advantage of it also to repeat to you and, through you, to the whole Maori people, the assurances of goodwill on the part of our Gracious Sovereign which have been given by each succeeding Governor from Governor Hobson to myself.

3. On assuming the Sovereignty of New Zealand Her Magesty extended to her Maori subjects her Royal protection, engaging to Ngatitematera (Hauraki)—Karaitiana Tuikau, Haimona Purau.

Ngatimahanga, (Waingaroa)—Hemi Matini, Te Waka.

Manukau—Rihari.

Ngatihine, (Aotea)—Manihera, Hira Kingi.

Ngatiwhatua, (Orakai)—Wiremu Hopihona, Paora, Keene, Kawau.

Ngatihine, (Waikato)—Horohau.

Ngatipaoa—Pataru Pouroto.

Ngatitoa, (Porirua, Wainui)—Tamihana Rauparaha, Matene Te Whiwhi, Hohepa Tamaihengia, Ropata Urumutu, Nopera Te Ngiha, Horopapera Pukeko, Hohaia Pokaitura, Rapihana Te Otaota, Hapimana, Te Hope.

Ngatitama (Wakatu)—Wi Katene Te Mana, Hemi Mutenga.

Ngatiraukawa, (Otaki, Manawata)—Horomona Toremi, Parakaia Te Pouepa, Hukiki, Wi Paiaka, Kuruhoa Rangimara, Te Moroati Kiharoa, Te Ao Marere, Ihakaru Tokonui, Takerei Te Nuwe.

Taranaki, (Wellington)—Wiremu Tamihanu, Hemi Parai.

Ngaitahu, (Otakou, Kutapere)—Pita Te Hori, Taiarou.

Patutakoko, (Wanganui)—Tahuna Turon.

Wanganui—Hori Kingi Te Anaua, Te Muwae, Hoani Wi Hipango, Mete Kingi, Tamati Wiremu, Kawana Paepae, Hori Kerei.

Ngatiapa, (Whanguehu, Rangitikei)—Ihakara, Hapurona.

Ngarauru, (Waitotara)—Pehimana.

Ngatikahungunu—Te Wereta Kawekairangi, Ngatuere Raniera Te Iho, Hoani Te Kaho, Karaitiana Te, Korou, Wirema Waka, Te Koroneho, Wiremu Kingi Tu-te-Pakihirangi, Te Hapuku, Tamihana Runtapa, Te Hapimana, Te Rangituawaru, Te Waka Perohuka.

Ngatiporou,—Te Wikiriwhi Te Mutehe, Wiremu Pahuru, Te Irimana Ngamare.

Ngatiama, (Poneke)-Manihera Ngatoro, Porutu, Epiha Wairaweke.

Ka tu ko KAWANA PATUONE, ka puaki i ana korero, he mea whakamaori na Te Makarini.

EAKU HOA, ENGA RANGATIRA MAORI O NIU TIRANI,—

Term koutou. Kua karangatia koutou e ahau kia huihui mai ki toku aroaro i tenei takiwa kia korerotia e tatou etahi tikanga e tupu pai ai e kake ai nga iwi erua e noho nei ki tenei whenua ki Niu Tirani.

2. E mea ana hoki ahau i tenei wahi kia whakapuakina ano ki a koutou, ara, ki nga Iwi Maori katoa, nga kupu mo te pai o to tatou Kuini atawhai e aroha tonu nei ki a koutou; ko ana kupu ra ano kua whakapuakina e nga Kawana katoa, timata mai i a Kawana Hopihana tae iho ki ahau e tu atu nei.

3. I te whakaaetanga a Te Kuini ki a ia te Kawanatanga o Niu Tirani ka whakatauwharetia mai tona